Prof. dr. sc. S. Škrablin - GinOps - Poliklinika za ginekologiju, porodništvo i bolesti dojke

U trudnoći je iznimno važno postaviti dijagnozu trudnoće rano, o čemu ovisi ishod tretiranja određenog stanja i zdravlje majke i djeteta. 

Ukoliko se prilikom prvog pregleda ustanovi da je žena zdrava i da nema porodično opterećenje ni za koju bolest koja se može prenijeti na potomstvo ili remetiti trudnoću, planira se uobičajena obrada rane trudnoće.

Uobičajena obrada rane trudnoće uključuje:

• određivanje krvne grupe i Rh faktora
• određivanje kompletne krvne slike (“obično” obrađenog urina i sedimenta urina) određivanje vrijednosti hormona koji nadzire šitnjaču (TSH)
• prisutnost antigena B hepatitisa (HbS antigen)
• određivanje visine glukoze u krvi natašte (GUK)

Svaka trudnica morala bi imati učinjen citološki obrisak s vrata maternice (Papa test) i određen stupanj čistoće iscjetka u rodnici. Ostale pretrage planiraju se i obavljaju sudeći prema porodičnom ili osobnom opterećenju te tijeku trudnoće.

Krvnu grupu i Rh faktor  neophodno je znati radi  uvijek vjerojatne opasnosti od krvarenja i potrebe za nadoknadom krvi tijekom trudnoće i radi procjene rizika od Rh imunizacije. To je pretraga koju je dovoljno učiniti jednom u životu i čuvati originalni dokument koji mora biti valjano označen (laboratorij, liječnik, datum, pečati i potpisi). Trebalo bi ih odrediti što prije jer u slučaju ranog pobačaja, zbog moguće imunizacije fetalnim stanicama u Rh negativnih žena koje nose Rh pozitivno dijete, treba na vrijeme dati antiD imunoglobulin koji će tu imunizaciju spriječiti.

Kompletnu krvnu sliku valja napraviti jer ona pokazuje vrijednu informaciju o općem zdravstvenom stanju trudnice:

1. Podatak o broju eritrocita, a posebno o vrijednosti hemoglobina u krvi daje važnu informaciju o tome kojim je trudnicama potrebna nadoknada željezom, a kod kojih je dodatno željezo nepotrebno ili čak štetno.
2. Podatak o broju leukocita i trombocita vrijedan je nalaz, koji, u slučaju problema u kasnijoj trudnoći, usporedbom vrijednosti parametara omogućuje procjenu težine poremećaja i olakšava liječenje.

“Obični” urin i njegov sediment pokazuje normalan nalaz ili povećani broj stanica (eritrocita, leukocita) u mokraći ili prisutnost nekih biokemijskih parametara koji upućuju na neke bolesti u tijelu (bilirubin, proteini I sl.).

Promijenjeni nalaz “vodi” daljnjoj obradi radi dokazivanja ili isključenja bolesti koje mogu ugroziti ženu I trudnoću. Količina bakterija u tom uzorku obično ne korelira s prisutnošću urinarnih infekcija. U koliko postoji sumnja na uroinfekciju, potrebno je učiniti bakteriološku obradu urina. Uzorak se može uzeti nakon pravilne pripreme za uzimanje urinokulture ili, što je još bolje, katerom direktno iz mokraćnog mjehura.

TSH se određuje radi prosudbe o postojanju prikrivenih slabosti u lučenju hormona štitnjače. To je česta bolest u žena, u ranoj fazi nema simptoma ili su oni blagi i nespecifični. Razvoj djece žena s manjkom lučenja hormona štitnjače poremećen je, posebno se remeti funkcija živčanog sustava i osjetila. Zato je ovaj manjak potrebno rano otkriti i nadoknadom hormona štitnjače spriječiti nepovoljne posljedice za dijete.

Virus B hepatitis, ukoliko ga žena ima u krvi, može se prenijeti tijekom trudnoće ili poroda na dijete. Poznavanje te okolnosti omogućuje sprečavanje zaraze kod djeteta tijekom i nakon poroda.

Glikemija na tašte, već u ranoj trudnoći pokazuje da je tolerancija glukoze normalna ili poremećena, što je vrlo važno za praćenje trudnoće i postupke koji će uslijediti. Kod žena s normalnim vrijednostima planira se kasnije učiniti test opterećenja glukozom. Kod žena s povišenim vrijednostima, a u ovisnosti o visini glikemije, planira se odmah učiniti test opterećenja glukozom ili se odmah započinje obrada i liječenje dijabetesa u trudnoći. Žene valja upozoriti da noć prije određivanja vrijednosti glukoze natašte ne jedu, posebice ne slatko i da u jutro, prije određivanja, ne smiju popiti ni kavu sa šećerom ili pojesti bombon. Krv valja vaditi nakon prekonoćnog gladovanja i prije unosa bilo kakove hrane.

Prof. dr. sc. S. Škrablin

Za više informacija obratite se doktorici Škrablin iz Poliklinike za ginekologiju, porodništvo i bolesti dojke GinOps. Možete posjetiti web stranicu na linku. 

Fotografije su preuzete iz besplatne baze iStock.