Prof. dr. sc. S. Škrablin - GinOps - Poliklinika za ginekologiju, porodništvo i bolesti dojke

Menopauza-zašto je potreban nadzor I liječenje

Što je menopauza?
Dijagnoza menopause-posljednje menstruacije, postavlja se retrogradno, a nakon što žena nije 12 mjeseci imala menstruaciju, a za to nema nekih drugih razloga. Obično se javlja negdje oko 50.te godine života, no nije rijetkost da žene imaju redovite mjesečnice I nakon navršenih 55 godina života.U koliko menopauza nastupi prije navršenih 40 godina života govorimo o prijevremenoj menopauzi.

Tegobe u perimenopauzi
U vrijeme postepenog popuštanja funkcije jajnika, katkad čak I nekoliko godina prije menopauze, žena može imati brojne tegobe: navale vrućine, promjene raspoloženja, poremetnje spavanja, probleme u seksualnoj funkciji, zaboravljivost, smetnje koncentracije, neredovita krvarenja, promjene u funciji drugih endokrinih žlijeza…Sve su to posljedice promjene u količini I medjuomjeru hormona koje luči jajnik,a koje mogu uzrokovati probleme koje žena osjeća. Osim što ove smetnje jako remete kvalitetu života, neki od njih, posebice promjene na kostima ili patološko zadebljanje sluznice maternice, mogu uzrokovati ozbiljne probleme, neposredno, ali I kasnije u životu. Premda sve žene imaju iste ili slične hormonalne promjene, odgovor ciljnih organa na njih je različit, u nekih 80% osjeća se neugoda, ali samo u oko 30% smetnje su toliko izražene da se žene obraćaju doktoru za pomoć.

Posljedice manjka hormona u poslijemenopauzi
Najčešće se primjećuju na rodnici, koži I kostima, no zapravo mijenja se gradja I funcija čitavog tijela. Koža gubi turgor, postaje suha I naborana, rodnica takodjer, tako da odnosi postaju bolni I otežani. Kosti gube koštanu masu, slabe I postaju lomljive. 

I onda kada nema posebno neugodnih subjektivnih tegoba, krhkost kostiju, povišen kardiovaskularni rizik I promjene sluznice maternice  (posebice oblici hiperplazije koje danas smatramo prekancerozama) razlog su za ozbiljan nadzor svake žene u godinama oko menopauze.

Simptomi u perimenopauzi
Glavne promjene koje prate godine prije posljednje mjesečnice uzrokovane su postepenim padom lučenja progesterone I estrogena iz jajnika I promjenama u njihovom medjuomjeru. Pad lučenja progesterone najavljuje postepeni prestanak ovulacija. Obično ga slijedi postupni pad lučenja estrogena, koje, nakon nekoliko godina, može potpuno prestati. Procjenom vrijednosti estradiola, (E2) , hormona koji stimulira folikule (FSH) , antimilerovog hormona (AMH) I nekih drugih hormona koje luči jajnik, indeksa tjelesne mase (BMI) I navike pušenja, može se, donekle, procijeniti kada će menstruacije posve prestati.Medjutim, promjene u tijelu koje mogu uzrokovati ozbiljne probleme javljaju se I mogu se pratiti I nekoliko godina prije menopause.
Navale vrućine.

U većine žena prate menstruaciju tijekom godina koje prethode menopauzi I tada nisu neugodni. S godinama postaju neugodniji. Žene ih opisuju kao nagli osjećaj vručine u prsima I licu, koji se potom širi cijelim tijelom. Nakon vručine koja se osjeća nekoliko,m inuta slijedi profizno znojenje I nerijetko, palpitacije ( “preskakanje” srca). U nekih žena javlja se strah, čak I zimica….. Napadaji valova vručine mogu se javljati tijekom dana, no još su češći noću. Napadaji vručine traju obično dulje od godinu dana, no u nekih žena nastavljaju se dugi niz godina, pa I nakon 70.-te.

Poremetnje spavanja
Imaju ih I žene koje nemaju napadaje vrućine. Susreću se I u preko 50% pre I postmenopauzalnih žena. Često ih prate , ili čak uzrokuju strah I depresija. Premda liječenjem navala vrućine I san može postati kvalitetniji, ima mnogo žena u kojih se poremetnje spavaju nastavljaju I kada su navale vrućine zaustavljene.



Depresija
U vrijeme menopauzalne tranzicije, depresija se javlja u mnogih žena, posebice onih koje nikada ranije nisu imale psihičkih problema.

Suhoća rodnice
To je izravna posljedica pada u koncentracijama estrogena. Sluznica rodnice ima receptore za estrogene, pa, kada ih više nema postaje tanka, s posljedicom suhoće, pečenja, svrbeža I poteškoća kod spolnih odnosa.  Rodnica se skraćuje I suzuje. Dok se suhoća rodnice može susresti u ne više od 3% žena reprodukcijske dobi, kod onih u vrijeme kasne menopauzalne tranzicije ima je oko20% žena, a  čak do 50% onih u poslijemenopauzi,. Smetnje se s vrmenom pogoršavaju. Nastavak spolne aktivnosti ima značajan protektivni učinak.

Spolna funkcija
Sa smanjenjem koncentracije estrogena smanjuje se dotok krvi u genitalne organe. To je glavni razlog za smanjenje vlaženja rodnice I smanjenje spolnog nagona. Suhoća rodnice I nelagoda kod odnosa dodatni su nepovoljni učinak. Ove tegobe odlično reagiraju na lokalno liječenje estrogenima.

Bolovi u zglobovima
To su smetnje koje gotovo redovito prate peri I poslijemeopuzalčne godine I susreću se u više od polovice žena. Teže su izraženi u debelih I depresivnih. Smetnje se mogu ublažiti lokalnom I sistemskom primjenom estrogena.



Neke žene imaju izražene bolove u dojkama I migrene u vrijeme posljednjih mjesečnica prije menopause.
Lučenje estrogena iz jajnika nakon menopause gotovo posve prestaje. Jajnik I dalje luči testosterone, a on se u masnom tkivu konvertira u estrogen, pa je manjak estrogena uvijek niži u žena većeg indeksa tjelesne mase. Glavne  dugoročne posljedice nedostatka estrogena su:
Gubitak koštane mase I osteoporoza – najveći je u prvim godinama nakon menopause

• Kardiocirkulacijske bolesti
• Demencija
• Artritis
• Promjena sastava tijela- nagomilavanje masti
• Promjene kože-atrofija
• Poremetnje ravnoteže

Mogućnosti liječenja
Tegobe koje žene osjećaju mogu se danas uspješno liječiti nizom hormonalnih pripravaka  ali I brojnim drugim lijekovima. Koji lijek odabrati potrebno je odlučiti nakon detaljne anamneze , pregleda I potrebnih dijagnostičkih postupaka, strogo individualno. Svako liječenje zahtijeva cjeloživotni ozbiljan nadzor I redovite kontrole.