Jedna od odobrenih zdravstvenih tvrdnji za vitamin D je da on pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizam unose isključivo prehranom ili putem dodataka prehrani, vitamin D, poznat kao “vitamin sunca”, može se sintetizirati u koži pod utjecajem sunčevih zraka. No, suvremeni način života često nas drži u zatvorenim prostorima, te smo stoga manje izloženi sunčevoj energiji. Smatra se da više od jedne milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D zbog čega se govori o „pandemiji“ hipovitaminoze D. Djelovanje vitamina D Vitamin D pomaže tijelu u apsorpciji kalcija i fosfora iz probavnog sustava, omogućava očuvanje normalne funkcije mišića, mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. Vitamin D je iznimno važan za normalno funkcioniranje našeg imuniteta. Manje je poznata njegova uloga u zaštiti našeg imunološkog sustava o čemu se tijekom pandemije koronavirusa sve više priča. U obrani i zaštiti imunološkog sustava svi ćemo prvo pomisliti na suplementaciju vitaminom C dok rijetko tko će pomisliti da osoba koja pati od čestih infekcija ima deficit vitamina D... Djelovanje vitamina D Jedna od odobrenih zdravstvenih tvrdnji za vitamin D je da on pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava. Nekada je bilo vrlo popularno djeci davati riblje ulje jer je ono izvor EPA, DHA i vitamina D. Vitamin D je jedan od faktora koji stvaraju ravnotežu između različitih dijelova imunosnog odgovora. Vitamin D ima utjecaj na urođeni ali i na stečeni imunosni sustav. On igra ulogu u regulaciji imunološkog odgovora, a njegovo djelovanje ovisi o vrsti imunološkog podražaja. Istraživanja dokazuju njegovu sposobnost inhibicije razvoja autoimunih bolesti te stimulaciju imunološkog odgovora u slučaju infektivnih bolesti. In vitro studije naglašavaju njegovo imunomodulacijsko i antikancerogeno djelovanje. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sustav (obrambene sposobnosti tijela), regulira rast stanica (što je pogotovo važno kada su u pitanju maligne bolesti, ali i liječenje kožnih oboljenja, poput ekcema i psorijaze) te regulira hormonalnu ravnotežu. Mnoge znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti infektivnih bolesti; infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Manifestacija tih bolesti ovisna je o slabljenju imunosnog sustava domaćina. Autoimune bolesti i vitamin D Kod autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis i dijabetes, vitamin D ima značajnu ulogu. Istraživanja na životinjama pokazuju da u odsutnosti kalcitriola, stanice imunološkog sustava imaju veću vjerojatnost da napadnu zdrave stanice u tijelu što je rizik za autoimunu bolest. Kalcitriol naime potiče proizvodnju antimikrobnog peptida koji sprječava imunološki sustav da napadne vlastito tijelo sudjeluje u aktivaciji T i B limfocita. Aktivacijom T stanica nastaju stanice koje prepoznavaju i uništavaju patogene mikroorganizme. Uočena je povezanost između nedostatka vitamina D i pretjeranog umnožavanja aktivnih T stanica koje tada napadaju stanice tijela koje prepoznaju kao strane. Ostali učinci vitamina D Adekvatna razina vitamina D neupitno je važna za očuvanje mineralne gustoće kosti te mišićne mase i snage, a loš status vitamina D veže se uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti i hipertenziju. Posebno rizična skupina u kojoj se bilježi veća smrtnost i teži oblici bolesti su pretile osobe, kod kojih je nedostatak vitamina D posebno izražen jer se ovaj vitamin pohranjuje u masnom tkivu. Slična je situacija i sa pušačima, kod kojih se bilježe prosječno niže vrijednosti vitamina D u krvi. Ono što može doprinijeti jačanju imunosnološkog sustava je uravnotežena prehranom te pametan odabir dodataka prehrani s vitaminom D.

http://bioterra.hr/blog/zdrav-zivot/Zato-je-vitamin-D-vazan-za-na-imunoloski-sustav