MDM PERKOVIĆ, obrt za proizvodnju voćnih rakija

Iako je smokva mediteransko drvo, ona uspijeva i u sličnim klimatskim uvjetima drugdje u sviejtu, primjerica u Australiji, Južnoj Americi i Kaliforniji. Naša obala bogata je smokvinim drvetom, a kako se ubrani plod brzo kvari, smokva se uglavnom odmah suši ili se od nje pripravlja džem. Poznata je kao jedna od prvih biljaka koje su kultivirane za ljudsku ishranu, datira još iz vremena Sumerana, zatim Egipćana, pa Grka te se spominje u raznim povjesnicama, književnim i poetskim tekstovima. Čaroban, sladak okus smokve nadahnuo je drevne civilizacije čak i u prvim umjetničkim zapisima, pa postoje uklesani prikazi berbe smokava koji datiraju oko 4000 godina prije Krista. Objavljeni su podaci da je devet fosila smokve pronađeno u dolini rijeke Jordan, koji, pretpostavlja se, datiraju oko 9.400 – 9200 godina prije Krista. Osim visoke prehrambene vrijednosti smokva je i snaćan antioksidant, jači čak i od crnog čaja. Sušene smokve bogate su vitaminima C i E, te beta karotenom. Plodovi imaju veliku prehrambenu i dijetoterapijsku vrijednost, te više dijetalnih vlakana od bilo kojeg drugog voća. Glavni sastojak smokve je dekstroza, a sadrži i polifenolne antioksidante. Smokovača Perković može se pohvaliti svojom posebnošću jer je na tržištu jedna od rijetkih proizvedena destiliranjem čiste smokve, bez dodataka drugog voća. Sam postupak proizvodnje je vrlo dugotrajan i zahtjevan. Smokva se nakon branja na starinski način suši na suncu uz dodatak aromatičnog bilja. Nakon sušenja, krupnije, prvoklasne plodove izdvajamo i pakirane u vrećice od 300 grama plasiramo na tržište kao «Suhe smokve Perković». Sitniji plodovi se namaču u vodi, melju, te se tako pripremljeni masulj stavlja na kontroliranu fermentaciju. Fermentacija se odvija djelovanjem selekcionirah kvasaca, te regulacijom kiselosti, što je posebno bitno za dobivanje kvalitete smokovače. Nakon završene fermentacije, radimo finu destilaciju, zatim se rakiju sprema na odležavanje od najmanje šest mjeseci, dok se zlatnožuta boja dobiva naknadnom maceracijom, jedna smokva na litru rakije.