Pro-tehna

Proljetna gnojidba

Gnojidba predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera. Prilikom gnojidbe poboljšavamo strukturu tla, reguliramo trajanje vegetacije, povećavamo otpornost na mraz, bolesti i štetnike te

osiguravamo trajnost nasada. Najvažniji elementi za svaku biljku su dušik (N), fosfor (P) i kalij (K).

Dušik utječe na prinos biljaka te se najviše pažnje posvećujemo upravo njemu, fosfor utječe na važne životne procese u biljkama, u prometu i skladištenju energije, boljem korištenju vode, a biljke opskrbljene kalijem otporne su na posljedice suše i bolesti.

Zimsko prskanje ključno za zaštitu voćaka od bolesti i štetnika

• Zaštita voćaka tijekom zime s razlogom se smatra osnovnom zaštitom, jer se tijekom vegetacije smanjuje mogućnost većih problema s mnogim štetnim organizmima i bolestima. Zimsko tretiranje voćaka obavlja se od opadanja lišća u jesen pa sve do početka vegetacije u proljeće. Međutim, najbolji rezultati u suzbijanju štetnih organizama se postižu u ožujku, pred

kretanje vegetacije.

• Prije samog zimskog prskanja potrebno je pripremiti stabla. Dakle, obavlja se rezidba suhih, polomljenih, nepotrebnih grana te prorjeđivanje krošnje. Nakon rezidbe debljih grana rez je potrebno premazati voćarskim voskom kako ne bi došlo do naseljavanja patogenih organizama te negativnog utjecaja vremenskih prilika.

• Nakon toga, potrebno je cijelo stablo dobro okupati bakrenim preparatima kako bi učinkovitost bila veća, jer se na svim dijelovima stabla može nalaziti mnoštvo spora koje pomoću vjetra i kiše odlaze na pupove. Prskanje se obavlja po suhom vremenu kada temperature tijekom dana prelaze 6 stupnjeva.

• Krečenje stabla vapnom utječe dezinfekcijski na prezimljujuće forme štetnih organizama i bolesti, sprječava pucanje kore, usporava kretanje vegetacije, efikasno suzbija i mahovinu na stablima. Obavlja se tijekom suhog vremena kada je temperatura zraka iznad 0 stupnjeva.

Proljetna sjetva povrća

• Vrijeme je za ranu sjetvu mrkve, peršina, luka, graška, špinata, blitve, rotkvice. Sjetva se preporučuje obaviti što ranije u proljeće, čim to vremenske prilike dozvole jer rana sjetva pogoduje dobrom rastu i formiranju glavica kao i izbjegavanju bolesti i štetnika.

• Uz ranu sjetvu preporučujemo zaštitu s mikrobiološkim preparatom stimulativnog djelovanja. Ekstrasol je namjenjen za poboljšanje ishrane i povećanje prinosa, povećava klijavost sjemena, ubrzava razvoj biljaka i smanjuje zaraženost raznim fitopatogenim mikroorganizmima.

Sadnja krumpira

• Optimalno vrijeme za sadnju krumpira je od ožujka do kraja travnja, a  optimalna temperatura od 6 do 8 °C. Sadnja se obavlja na način da se proklijali gomolji stavljaju u redove. Razmak u redu treba biti 20 cm, dok bi  međuredni razmak trebao iznositi oko 30 cm.

• Za pravilan uzgoj i kvalitetan prinos potrebno je osigurati dovoljno količine  vode jer uslijed nedostatka dolazi do smanjenja prinosa.

Sadnja lukovica cvijeća

• Lukovice treba saditi po veličini, a pravilo je da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od njihove veličine. Što znači da se manje lukovice sade na dubinu od 5 do 10 cm, a veće na dubinu od 10 do 20 cm. Proljetne lukovice nisu otporne na niske temperature pa ih je najbolje saditi početkom svibnja nakon sto prođe opasnost od mraza.

• Razmak sadnje je od 5 do 15 cm ovisno o veličini lukovica kako ne bi došlo do međusobnog oduzimanja hranjivih tvari i vlage