Odvjetnik Duško Vučevac

Po smrti ostavitelja, za provođenje ostavinskog postupak je potrebno ishoditi – Smrtovnicu koju izdaje nadležni matični ured prema zadnjem prebivalištu ostavitelja.

Predmetna smrtovnica je osnov za provođenje ostavinskog postupka.

Smrtovnicu treba razlikovati od smrtnog lista ili izvoda iz matične knjige umrlih temeljem kojih nije moguće pokrenuti ostavinu i koje je moguće ishoditi po potrebi više puta za razliku od smrtovnice koju je moguće izdati samo jednom.

Ostavina se provodi ili po službenoj dužnosti na način da matični ured upućuje smrtovnicu i potrebne podatke na izvanparnični odjel suda koji provodi ostavinu ili sam nasljednik temeljem smrtovnice podnosi ovom sudu zahtjev za provođenje ostavinskog postupka što je brža opcija.

Izvanparnični sud po zaprimanju dokumentacije obrazuje ostavinski spis, te poziva nasljednike na ostavinsko ročište.

Na predmetnom ročištu sud utvrđuje – rodoslovlje odnosno ukupan broj nasljednika, te – ukupnu ostavinsku masu (predmet ukupne imovine nasljeđivanja), što u pravilu predstavljaju nekretnine, pokretnine, novčana sredstva (gotovinska ili na računima), dionice, vozila, plovila i dr.

Nasljednici se utvrđuju prema nasljednim redovima na način da bliži nasljedni red isključuje nasljednike iz daljeg nasljednog reda.

Nastavno, prvi nasljedni red predstavljaju supružnik i djeca ostavitelja. Ovdje je bitno utvrditi da li je ostavitelj imao više brakova i da li ima nasljednika iz prethodnih brakova. Ukoliko je neki nasljednik preminuo prije ostavitelja nasljeđuju ga njegovi nasljednici na način da dijele ono što bi pripadalo njegovom pretku.

Sud donosi rješenje o nasljeđivanju na koji nasljednici imaju pravo žalbe o kojoj odlučuje viši sud. Kako je ostavinski postupak vanparnični postupak u kojem ne bi trebalo biti spornih pitanja, za slučaj da se pojavi spor oko relevantnih činjenica, sud upućuje u parnicu, u roku 30 dana, nasljednika čije je pravo manje vjerojatno da ga dokaže u sudskom postupku. U tom slučaju, ostavina zastaje do donošenje pravomoćne presude koja je obvezujuća za ostavinski sud u skladu sa kojom i sa Zakonom o nasljeđivanju on raspodjeljuje ostavinu na nasljednike.

U situaciji da se nakon zaključenja ostavine pronađe dodatna imovina koja dosada nije raspodijeljena, podnosi se istom sudu u istom predmetu zahtjev za raspodjeljivanjem naknadno pronađene imovine bez roka zastare.

O ovom zahtjevu sud također donosi rješenje na način da u pravilu raspodjeljuje ovu imovinu na isti način kako je raspodijeljena imovina osnovnim ostavinskim rješenjem o nasljeđivanju, ukoliko ne bude međusobnog ustupanja jednog nasljednika u korist drugog.

Svaki nasljednik treba u ostavinskom postupku dati nasljedničku izjavu kojom se prihvaća ili ustupa svoj nasljednički dio.

Kako često puta nasljednici žive u udaljenim zemljama, nasljednička izjava može biti dana i pismeno u propisanoj formi, te ovjerena po notaru ili u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u zemlji u kojoj se nalazi.

Pored toga u sličnoj situaciji nasljednik može potpisati i ovjeriti specijalnu punomoć u propisanoj formi kojom opunomoćuje zastupnika da u njegovo ime u ostavinskom postupku da odgovarajuću nasljedničku izjavu.

Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju se provodi pred svim vrstama javnih knjiga i evidencija, na način da se naslijeđena nekretnina provodi u zemljišnim knjigama upisom na nasljednika, naslijeđeno vozilo u evidenciji MUP-a, naslijeđeno plovilo ili dionice na isti način u odgovarajuće evidencije.

                     odvjetnik

           DUŠKO VUČEVAC

          Savska cesta l7, Zagreb

        dusko.vucevac@hotmail.com

      tel. 01/4829-216, 099/502-2465