Odvjetnik Duško Vučevac

Plaća je osnovna obaveza poslodavca prema radniku koja je uređena prije svega ugovorom o radu koji je u najbitnijem temeljen na Zakonu o radu:

• Do 2016. je Neisplata plaće i ostalih novčanih potraživanja iz radnog odnosa bila moguća samo sudskim putem što je nužno trajalo i dovodilo zaposlenike u situaciju egzistencijalne neodrživosti. Često puta su tvrtke poslodavci do trenutka stjecanja pravomoćne presude prestali postojati, odnosno bile brisane iz registra, što je dobivenu presudu činilo bezvrijednom, a cijeli postupak i trošak uzaludnim. 

• Od početka 2016. zakonska regulativa omogućava efikasniju prisilnu u situacijama neisplata plaće bez znatnijih troškova zaposlenika na način da se obračun neisplata plaće smatra ovršnom ispravom (poput pravomoćne sudske presude) kao osnova donošenja rješenja o ovrsi radi neisplata plaće ili otpremnine predajom na naplatu Fini pri čemu nije ukinuta mogućnost prethodno spomenutog ranijeg način naplate u sudskom postupku. 

Ovlaštenje Državnog inspektorata za osiguranje naplate i pojednostavljenje postupka:

1. Poslodavac je u slučaju neisplata plaće dužan na zahtjev radnika izdati mu valjani obračun dospjele neisplaćene plaće ili otpremnine.

2. U slučaju da poslodavac ovo odbija zaposlenik ga može prijaviti Državnom inspektoratu koji u pravilu naređuje poslodavcu dostavu obračuna neisplata plaće u propisanoj formi i sadržaju.

3. Državni inspektorat je ovlašten donositi i privremenu mjeru osiguranja naplate neisplata plaće, ako su za to ispunjene pretpostavke Zakona o osiguranju radničkih tražbina koji je u velikom dijelu zaslužan za ovo veliko pojednostavljenje i efikasno rješavanje neisplata plaće i drugih novčanih potraživanja iz radnog odnosa.

Zaštita radnika: Neisplata plaće kao kazneno djelo

Treba spomenuti i da je neisplata plaće kazneno djelo prema čl. 132. Kaznenog zakona za koje je zapriječena kazna zatvora do tri godine, pa  zaposlenik, kao metodu pritiska na poslodavca može priprijetiti ili podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetniku radi neisplata plaće prema teritorijalnoj nadležnosti ili policijskoj upravi. 

Ovršni zakon je (uz obvezu uzdržavanja djeteta) od 2014. stavio prioritet na naplatu neisplata plaće, otpremnine i drugih novčanih potraživanja radnika na način da se realizira na računu poslodavca prije ostalih potraživanja.

Gledano iz kuta radnika koji želi zadržati svoje radno mjesto, nezahvalan je njegov položaj i ovlasti prijavljivanja poslodavca radi neisplata plaće kako je prethodno navedeno. Radi toga je zakonodavac praktično funkcioniranje i primjenu (Zakona o osiguranju potraživanja radnika) uredio na način da je obveza poslodavca koji nije do posljednjeg dana u mjesecu isplatio plaću za prethodni mjesec, da sam preda Fini zahtjev za prisilnu naplatu neisplata plaće sa valjanim obračunom neisplaćene plaće ili drugog dospjelog novčanog potraživanja. Temeljem toga FINA provodi ovrhu i isplatu neisplata plaće ukoliko ima na računu poslodavca novčanih sredstava uz uvodno spomenuti prioritet naplate zajedno sa uzdržavanjem djeteta.

U slučaju nelikvidnosti poslodavca, odnosno nedostatka novca na računu, FINA nalaže poslovnim bankama blokadu svih računa poslodavca, nakon čega FINA,  prema Stečajnom zakonu predlaže stečaj ako je blokada trajala dulje od 4 mjeseca.

Kako je u ovom slučaju naplate neisplata plaće vrlo neizvjesna i u svakom slučaju dugotrajna, a obzirom moguće ugrožavanje egzistencije zaposlenika i obitelji, zakon je utemeljio Agenciju za osiguranje radničkih tražbina koja u ovakvoj situaciji osigurava isplatu plaća.

Postupak teče na način da je obveza poslodavca da odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od kada je FINA utvrdila nemogućnost prisilne naplate, kako je prethodno opisano, podnese ovoj državnoj agenciji zahtjev za isplatu neisplata plaće ili drugih novčanih potraživanja radnika u visini minimalne plaće.

Nakon toga Agencija sama isplaćuje minimalnu plaću radniku (ili radnicima) u kojem iznosu stječe potraživanje prema poslodavcu i primjenjuje sve predviđene načine ovrhe, dok je sa druge strane radniku (ili radnicima) isplaćena plaća i zaštićena materijalna egzistencija njega i onih koje uzdržava.

Unatoč opisanom nastojanju zakonodavca koji je znatno pojednostavio i ubrzao postupak naplate neisplaćene dospjele plaće, uvodno opisana procedura predviđa dugi niz koraka koji se nerijetko kompliciraju i predugo traju, te je potrebno poznavanje praktičnog funkcioniranja sustava zbog čega se često postavlja pitanje „Kako mi odvjetnik može pomoći oko neisplata plaće“

odvjetnički ured
DUŠKO VUČEVAC
Savska cesta l7, Zagreb
dusko.vucevac@hotmail.com
tel.fax 01/4829-216, 099/502-2465