OCIJENI

Zašto su dvojezični govornici pametniji?

Objavljeno: 19.6.2018. 14:00

„Granice mojeg jezika znače granice mojeg svijeta.“

-Ludwig Wittgenstein

Jezik potiče naš mozak, oblikuje naše misli i omogućuje složenu komunikaciju. Riječi, izrazi i specifičnosti našeg jezika definiraju kako promatramo i tumačimo svijet. Ako govorite samo jedan jezik, taj svijet ima jasnije granice. Ali, u današnje doba rastuće globalizacije, čini se gotovo arhaičnim ograničiti se samo na jedan jezik – čak i ako vaš materinji jezik ima svjetsku važnost, kao što je slučaj s španjolskim ili engleskim jezikom.

Nema sumnje da bi, na primjer, govornik finskog opisao svijet drugačije od govornika arapskog. Na kraju krajeva, arapski jezik sigurno nema potrebe za 40 riječi ili izraza za snijeg kao finski i vjerojatno postoji značajna razlika u tome kako Finac opisuje ili čak doživljava zimski krajolik. Učenje drugog jezika, osim što nam pomažu sagledati svijet iz drugačije perspektive, može utjecati na način na koji razmišljamo o svijetu. To potvrđuju i mnoga istraživanja. Osobe koje govore različite jezike imaju bolje rezultate na testovima koji mjere tolerantnost i otvorenost prema drugim kulturama te lakše promatraju situaciju iz drugačije kulturne perspektive.

Istraživanja u Švicarskoj, Velikoj Britaniji i Kanadi ističu financijske pogodnosti povezane s dvojezičnošću ili višejezičnošću na svim razinama. Na primjer, švicarsko istraživanje navodi da se procjenjuje da višejezičnost pridonosi oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Švicarske, što dokazuje da jezične vještine radnika otvaraju dodatna tržišta švicarskim tvrtkama, što ima značajne koristi za gospodarstvo zemlje u cjelini. S druge strane, u Velikoj Britaniji, procjenjuje se da troškovi vezanosti za engleski jezik i nespremnost značajnijih ulaganja u učenje drugih jezika iznose čak 48 milijardi funti godišnje ili vrtoglavih 3,5 % BDP-a. U istraživanju časopisa The Economist, gotovo 90 posto menadžera reklo je da bi bolja međugranična komunikacija povećala neto dobit, dok je drugo istraživanje otkrilo da je 79 posto tvrtki koje su uložile u učenje engleskog jezika za svoje zaposlenike imalo povećanje prodaje.

Financijske koristi dvojezičnosti za pojedinca teže je kvantificirati uglavnom zato što ovise o industriji, zemlji i razini zaposlenosti. U kanadskom istraživanju iz 2010. godine, pokazalo se da dvojezični zaposlenici zarađuju između 3 i 7 posto više od svojih jednojezičnih kolega. Poznavanje oba službena jezika u Kanadi – engleskog i francuskog – pomaže ljudima da zarade više, čak i ako se od njih ne zahtijeva da govore taj drugi jezik na poslu. U SAD-u, istraživanja su pokazala da poznavanje stranog jezika može povećati vašu plaću 1,5-3,8 posto, pri čemu njemački jezik donosi najveću vrijednost zbog toga što, s jedne strane, ima relativno malo govornika, a s druge strane, iznimno je važan za globalnu trgovinu. U Indiji, zaposlenici sa znanjem engleskog jezika zarađuju u prosjeku čak 34 posto više po satu.

Govoriti dva jezika umjesto samo jednog ima očite praktične prednosti. Međutim, novija istraživanja pokazuju da su prednosti dvojezičnosti višestruke i ne svode se samo na to da dvojezični govornici mogu razgovarati sa širim krugom ljudi. Naime, dvojezičnost nas čini pametnijima.

Tijekom većine 20. stoljeća, istraživači, obrazovni stručnjaci i kreatori obrazovne politike vjerovali su da drugi jezik u kognitivnom smislu predstavlja smetnju koja usporava djetetov akademski i intelektualni razvoj – da će djeca biti manje inteligentna ili imati već rizik da obole od šizofrenije. Dvojezičnost na određeni način i jest smetnja: postoje brojni dokazi da su, u mozgu dvojezičnih govornika, oba jezična sustava aktivna čak i kad koriste samo jedan jezik, pri čemu jedan sustav ometa drugi. Ali, taj uzajamni utjecaj više je prednost nego nedostatak, jer se na taj način jačaju kognitivni „mišići“. Istraživanja tvrde da dvojezičnost poboljšava tzv. izvršnu funkciju mozga – sustav naredbi koji usmjeruje procese pozornosti koje koristimo za planiranje, rješavanje problema i obavljanje drugih mentalno zahtjevnih zadataka. Ti procesi uključuju ignoriranje onoga što odvlači pažnju kako bismo ostali usredotočeni, prebacivanje pozornosti s jednog zadatka na drugi i pamćenje podataka.

Na primjer, otkriveno je da su dvojezična djeca vještija od jednojezične u rješavanju nekih vrsta mentalnih zagonetki. U istraživanju koje su 2004. godine provele psihologinje Ellen Bialystok i Michelle Martin-Rhee, dvojezična i jednojezična djeca predškolske dobi imala su zadatak grupirati plave krugove i crvene kvadrate prikazane na računalnom ekranu u dva digitalna koša – jedan označen plavim kvadratom, a drugi s crvenim krugom.

Najprije su djeca morala grupirati oblike po boji, stavljajući plave krugove u koš označen plavim kvadratom, a crvene kvadrate u koš označen crvenim krugom. Obje su skupine obavile zadatak s relativnom lakoćom. Zatim je od djece zatraženo da ih grupiraju po obliku, što je bilo teže, jer su morala staviti slike u koš označen suprotnom bojom. Dvojezična djeca brže su i uspješnije obavila taj zadatak.

Uz kognitivne vještine, dvojezičnost može biti jednako važna za učenje socijalnih vještina. Nedavno istraživanje zaključilo je da su dvojezična djeca, čak i djeca koju su samo izložena drugom jeziku, bolja u tumačenju namjera druge osobe budući da mogu sagledati situaciju iz njihove perspektive. To ih čini empatičnijima i boljima u shvaćanju onoga što je govornik želio reći.

Postoji još jedna značajna prednost učenja i govorenja više od jednog jezika: pridonosi zdravlju vašeg mozga tijekom života. Kao i svaki mišić, mozak voli vježbati. Govoriti dva ili više jezika je jedan od najboljih načina za usporavanje degenerativnih poremećaja poput staračke demencije. Dvojezični govornici pokazuju vidljive simptome Alzheimerove bolesti gotovo pet godina kasnije od ljudi koji govore samo jedan jezik, što je značajno dulje od onoga što današnja najnaprednija medicina može ponuditi.

OCIJENI