Energetski certifikati - Hrvatska

Vezano za temu Energetske učinkovitosti razgovaramo sa Aleksandrom, direktorom tvrtke NIS d.o.o. iz Splita. Tvrtka NIS d.o.o. se više od 10 godina bavi energetskim pregledima objekata, izradom energetskih certifikata, te projektiranjem i savjetovanjem na polju energetske učinkovitosti.Koliko su danas ljudi upoznati sa pojmom Energetske učinkovitosti?Pojam energetske učinkovitosti i sve ostale izvedenice toga pojma su danas vrlo česte u medijima, pa i u svim životnim područjima. Svi mi želimo trošiti manje energenata, nebitno jesu li nam namjere ekološke ili čisto financijske prirode.Koliko vam se često ljudi obraćaju sa zahtjevima da bi svoju nekretninu učini Energetski učinkovitijom?Svakodnevno. Kako energenti postaju sve skuplji, to je danas postalo glavno pitanje, nebitno da li pričamo o projektiranju novih objekata ili obnovi i rekonstrukciji postojećih.Koji bi bili prvi koraci prilikom obnove ili želje za obnovom postojećeg objekta, na primjeru jedne obiteljske kuće ili manje stambene zgrade?Prvi korak je snimak postojećeg stanja. To najčešće znači izradu Energetskog certifikata postojećeg objekta. Nekad je to i nužnost, tj. formalni korak prilikom prijave na natječaje za obnovu ili neke oblike sufinanciranja podizanja energetske učinkovitosti.Taj prvi korak je nužan da se obavi stručno i sa dosta pažnje, nije dovoljno samo izraditi Energetski certifikat, zadovoljiti formu nekog natječaja, te pustiti klijenta da radi ono što on misli ili mu izvođač sugerira da je najbolje za njegov objekt. Izvođač u pravilu nudi ono što zna raditi i što njemu donosi najveću zaradu, a to ponekad i nije ono što krajnjem korisniku donosi najveću uštedu.Primjerice. Često je situacija da u našim obiteljskim kućama živi mali broj ljudi, ili se veći dio tog prostora koristi samu u ljetnim mjesecima. Nova toplinska fasada na takvom objektu neće donijeti neku značajniju uštedu jer se objekt ne koristi cijeli u zimskom periodu, te su uštede na toplinskoj energiji za grijanje minimalni, a te ista toplinska fasada neće bitnije pomoću u ljetnim mjesecima kada hladimo cijeli taj objekt i grijemo poveću količinu vode za tuširanje. A sa malo pametnijim pristupom obnovi objekta možemo dobiti puno veću uštedu.Pa što se onda može učiniti u takvom objektu?Tu je opet pitanje kako klijent to financira, ako financira dijelom kroz neki oblik sufinanciranja (fond), onda imamo više-manje zadani okvir mjera u kojem biramo ono što bi bilo najoptimalnije, a opet da se što više sredstava dobije od fonda.A ako se objekt obnavlja vlastitim sredstvima investicija koja se danas najbrže vraća i jako dobro se poklapa sa povećanom potrošnjom u ljetnim mjesecima je sunčana elektrana. Jedna takva elektrana vrati ulaganje već za 6-7 godina. Također, dizalice topline su visokoefikasni način i za grijanje i za hlađenje, pa čak i za grijanje potrošne tople vode. Tako da kombinacija dizalica topline koje rade na električnu energiju i ujedno proizvodnje električne energije na vlastitom krovu je nešto što u našim krajevima donosi najbrži povrat investicije, najniže račune pa i zadovoljavanje jednog visokog ekološkog standarda obzirom da proizvodim čistu energiju na mjestu na kojem je i trošimo.Što možemo učiniti da bi nam u objektu ljeti bilo ugodnije?Zasadite koštelu. Šalim se, a zapravo i ne. Nisu naši stari bili ludi kada su sadili listopadna stabla ispred kuća, gradili odrine, pergole i imali relativno uske prozore. Zasjenjenje je nešto najbolje što možete napraviti da bi smanjili potrebu za hlađenjem u objektu. Bilo koje tende, žaluzine ili pergole koje bacaju sjenu ne samo na naše otvore nego i na zidove koje su osunčani tokom cijelog dana će značajno smanjiti temperaturu u ljetnim mjesecima u objektu. Opet bilo bi dobro da to sunce u zimskim mjesecima možemo propustiti što više, tako da su tende ili neki oblici pokretnih žaluzina nešto što vrlo jeftino može pridonijeti povećanju ugode u objektu, a i pomoći u potrošnji energije. Velike, danas moderne klizne stjenke bez sustava za zasjenjenje ili nekih nadstrešnica iznad, često preslikane iz skandinavskih modela kuća sigurno nisu nešto što bi trebalo graditi na Mediteranu. I to sve preporučujete svojim klijentima?Redovito. Zasjenjenje nekog otvora ili zida je egzaktno i može se lako proračunati. Zašto kupiti 30 % veću i skuplju klimu kada jednom tendom ili pametnom orijentacijom otvora kod novog objekta možemo smanjiti potrebu za hlađenjem. Tu kad govorimo o orijentacijama i veličinama otvora surađujemo sa arhitektima jer tu direktno oblikovanje utječe na energetiku objekta.Da li vas zovu i ljudi koji su obnovili objekt pa nisu zadovoljni ili žele potvrdu za novu Energetsku učinkovitost svoja objekta?Da. Redovita je situacija da se Energetski pregledi obavljaju za novogradnje, to je i zakonska obveza. Tu mi na neki način vršimo provjeru onog što je projektirano i izvedeno, te kako se to uklapa u propisane norme i standarde. Tu ponekad bude razočarenja kada neki novi objekt dobije energetski razred B ili C, pa klijeti negoduju kako je to moguće a on je radio poprijeku i sve novo. Moguće je, i novo i po propisu ne znači automatski najviši energetski razred. Najčešće to nastaje zbog loše komunikacije u startu Investitora sa projektantima, kada se o Energetskoj učinkovitosti nije ni pričalo već se samo pričalo o kvadratima i broju parking mjesta. Također Energetski certifikati se izrađuju i nakon Energetske obnove na objektu i time najčešće dokazujemo Fondu da je taj objekt obnovljen po uvjetima fonda, te koliku smo uštedu postigli implementacijom nekih mjera. Čak i u tom ponovljenom energetskom pregledu i dalje dajemo klijentima preporuke i sugestije za dalje uštede u objektu jer najčešće se ljudi odluče za provedbu samo jedne mjere obnove, a onda im mi damo neki putokaz za dalje. Kako se natječaji Fonda za energetsku učinkovitost sad već ponavljaju nekoliko godina imali smo klijenata koji su jedne godine obnovili prozore, na sljedećem natječaju fasadu ili ugradili novi sustav grijanja, a onda na zadnjem natječaju ili čak na nekim drugim oblicima sufinanciranja dobili dio novaca za ugradnju sunčane elektrane. Kakva su vam iskustva sa spomenutim fondovima?Jako dobra i pozitivna. Potrebno je sve čitati i misliti na svaki detalj, tu upravo na tržištu donosimo neku razliku jer ako radimo Energetski certifikati i pregled objekta za potrebe klijenta koji se želi prijaviti na neki fond onda prođemo sa njime i sve ostalo što se natječajem traži. Ne možemo umjesto njega raditi prijave jer je najčešće riječ o natječajima u kojima se rang lista dodjele sredstava slaže prema trenutku prijave (tzv. najbrži prst) ali možemo pripremiti klijenta i sugerirati mu što sve i na koji način mora pripremiti da poveća svoju šansu za dobivanje sredstava. Mene osobno ništa ne košta da uočim da na Rješenju o izvedenom stanju klijent nema pečat pravomoćnosti, te ga upozorim ode u općinu to zatražiti nego da bude odbijena na natječaju zbog takve formalnosti.Znači ima i ljudi koji budu odbijeni na natječajima?Da. I to upravo zbog formalnih stvari što negdje nedostaje potpis ili pečat. Bilo to nama pravo ili ne birokracija je takva, ali na sreću pravila su jasna i transparentna. Mi u tvrtki NIS d.o.o. godišnje uspješno odradimo više od 150 Energetskih pregleda, od kojih je veliki broj upravo iz razloga prijava na natječaje i imamo jako dobre povratne rezultate.Nešto za kraj?Preporučio bih svim vlasnicima nekretnina, naročito danas kada ta nekretnina vrijedi sve više i više, a energenti i radovi su sve skuplji da savjete za obnovu objekta ili uvođenje nekog sustava koji će donijeti uštedu energije u objektu potraže od stručne osobe. Nikad nije na tržištu bilo više rješenja, reklama i ponuda i u sve tome se lako izgubiti. Zato mišljenje nepristrane i stručne osobe koja još ujedno ima alate da procijeni postojeće stanje vašeg objekta i usmjeri vas u pravome smjeru postaje nužnost ako se želi postići uštedu.