Očna poliklinika Okuc iz Zagreba
Kada roditelji razmišljaju o dobrom vidu svog djeteta, uglavnom misle o tome koliko jasno vidi čitati tijekom pregleda. Kada dijete ima vid na svakom oku 6/6, to znači da svakim okom može jasno vidjeti ono što prosječna osoba vidi na šest metara udaljenosti. Međutim, pregledom vidne oštrine ne određuju se ostali aspekti vida koji su djeci potrebni za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu, a ponajprije u školi. To su, primjerice, koordinacija očnih pokreta i mogućnost akomodacije (fokusiranja) pri gledanju na blizinu, zatim postojanje binokularnog vida, odsutnost strabizma (škiljavosti) i ostalo. Iako ima dobru vidnu oštrinu (6/6), dijete može imati probleme zbog poremećaja u nekom od navedenih aspekata vida.

Rutinska testiranja u dječjoj dobi (na sistematskom pregledu prije upisa u školu) provjera su vida na daljinu i raspoznavanja boja. No, mnoga djeca u školi imaju problema zbog dotad neotkrivenih problema s vidom, pa tako, primjerice, škola može biti svakodnevni izazov za djecu sa strabizmom (škiljavost) ili ambliopijom (lijeno oko). I ostali aspekti vida, ako su poremećeni, mogu u djeteta izazvati teškoće s čitanjem, slabu koncentraciju, loše razultate u sportu, gubitak samopoštovanja, odnosno, na kraju, odustajanje od određenih zanimanja. Zato je za normalan i potpun razvoj vida u djece najvažnije rano otkrivanje i liječenje očnih bolesti.
Kada na pregled?

Suprotno mišljenju mnogih roditelja, pregled očiju može se obaviti mnogo prije nego što dijete progovori. Već s navršenih šest do osam tjedana života ono prepoznaje lice majke što pokazuje osmijehom. Kod oslabljena vida na jednom ili na oba oka ta reakcija izostaje. Procjena vida u vrlo male djece može se učiniti pomoću lutke ili igračke koju dijete prati pogledom. Dijete koje slabije vidi može se učestalo sudarati s predmetima nakon što prohoda, što u roditelja mora pobuditi sumnju. U djece koja već znaju pričati ponekad je teže otkriti simptome očnih bolesti, jer ona ne mogu opisati što se točno događa. Roditelji mogu primijetiti da dijete škilji, pokriva jedno oko rukom, naginje ili okreće glavu, odnosno da gleda u stranu. Uz to, mala djeca mogu učestalo trljati oči, a roditelji bi trebali obratiti pozornost i na crvenilo ili stalno suzenje očiju, pretjeranu osjetljivost na svjetlo te neprirodan položaj ili trzanje očiju. Posebno važan znak mogućeg poremećaja vida je prisutnost bijele umjesto crne zjenice.

U djece školske dobi obično je učitelj osoba koja prva prepozna da dijete slabije vidi jer ne može pročitati što piše na školskoj ploči. Osim toga, djeca u školskoj dobi mogu imati teškoća i prilikom gledanja na blizinu (čitanje). Roditelji mogu primijetiti da dijete škilji, neprestano trlja oči, da sjedi preblizu prilikom gledanja televizije, odnosno da se često žali na glavobolju.

www.okuc.hr/poliklinika/ordinacija-za-djecu/